Ja nisam dobio taj dojam.

Za film sam čuo još dok je počinjala 30 for 30 serija, i nakon gledanja onog o Reggiu i Knicksima bio sam oduševljen kvalitetom obrade teme i produkcijom općenito, pa sam se nadao da će i ovaj biti na razini.
Meni je film sjajan prvenstveno zbog količine materijala koje prije nisam vidio, pogotovo onih snimki jugoslavenske repke koja je stvarno rasturala i igrala prekrasnu košarku.

Kao rođeni Šibenčanin mogu posvjedočiti sramotnom tretmanu koji Dražen ima u rodnom gradu. Poginuo je par tjedana prije mog petog rođendana, pa se ne sjećam ničeg o njemu iz tog razdoblja. Tada sam još živio na Baldekinu i jedini znak da je tu nekad stanovao Dražen je spomen-koš i ploča sa posvetom kraj zgrade gdje je živio. Ono što može vidjeti svatko tko tu prođe danas jest koš preko kojeg su zavarene dvije šipke.
Naime, stanarima okolnih zgrada je smetala buka djece koja su tu igrala basket, pa se našao neki genije koji je fino zavario koš. I da budu sigurni da se tu više nikada neće zaigrati balun doteglili su ogroman betonski pitar. Tako su uspjeli jednim potezom osvrknuti jedinu materijalnu uspomenu na najvećeg kojeg je naš grad dao, i uništiti koš kojih je ionako premalo. Krasno.
Jedini drugi spomen na Dražena je trg koji je dobio njegovo ime. Ironično, u prilično je derutnom stanju.

Već godinama planira se napraviti pravi spomenik, i to redovito bude u svakom političkom programu pred izbore. Navodno je i maketa već gotova, ali klasično hrvatski, problem je nastao u odobravanju prostora. Nakon par godina natezanja, izgleda da bi ove trebao biti postavljen. Živi bili pa vidili.

Tako da je jedina počast iskazana od strane Šibenskih Funcuta, koji su napravili grafit nasuprot dvorani Baldekin. S ponosom mogu reći da sam dao svoj doprinos.



Osim "Jednom braća", postoji dokumentarac "Dražen" koji je napravio Ivan Jurković. Premda se vidi da je čovjek veliki obožavatelj, produkcijski nije ni blizu onom što su napravili ameri.

Poanta svega ovoga jest da ja ovaj film vidim prvenstveno kao sjajnu uspomenu na Dražena, premda on nije primarna tema. Prikazan je kao čovjek koji je do svega došao krvavim radom, što je i istina. Nije se išlo toliko u dubinu, što mi ne smeta.

Divcu skidam kapu, premda mislim da je trebao biti i Stojko u filmu, ali izgleda da se njih dvojica neće pomiriti.

Šta se tiče zastave, i Dino je rekao da je to daleko prenapuhano, što je istina. Vlade se ispričao, ja mu opraštam.
Bar nam je danas jasno kako u vlastitoj zemlji imamo priličan broj onih koji su tu istu zastavu razvijali na svojim političkim skupovima, samo da bi je poslije okaljali daleko gore nego što će Divac ikad moći.

Život leti kapetane....