USA
Pre četiri godine je izašao članak Vladimira Krasiljnikova „Amerika sprema udar... na Rusiju?“ («Amerika gotovit udar... po Rossii?»). Nikakve ozbiljne zamerke sve dosad nisu objavljene.
Osnovne teze koje su u knjigi iѕnesene .
1. 2010. godina će se vremenski poklopiti s najnižim stanjem atomskog štita Rusije.
2. Do 2010-2012. g. naš potencijal će se smanjiti 600 puta u poređenju sa 1991. godinom i postaće uporediv s atomskim potencijalom Kine.
3. SAD će 2010. godine biti u mogućnosti da izvedu iznenadni udar sa podmornica, brodova i nevidljivih aviona B-2 (ne ulazeći u zonu dejstva naše PVO), pokretnih raketnih sistema s teritorije zemalja – odnedavno članica bloka NATO, desetinama hiljada «krilatih» raketa dometa četiri-pet hiljada kilometara. Nekoliko stotina takvih raketa s atomskim bojevim glavama male snage i dubokog prodiranja garantovano će, s petostrukom rezervom, uništiti stotinu podzemnih lansernih rampi sa raketama «Topolj» (topola) i komandna mesta.
4. Do 2010. godine u moru će se u najboljem slučaju nalaziti jedna ruska podmornica-strateg (od 2-3 «upotrebljive») koju će od samog gata pratiti desetina bešumnih podmornica SAD «Sivulf» plus sistem ranog otkrivanja.
5. Strateška avijacija će biti uništena na svojim aerodromima već tokom prvog sata operacije. Čak i u slučaju raspršenog razmeštanja strateške avijacije, svi aerodromi mogu biti razoreni «krilatim» raketama s atomskim bojevim glavama male snage sa samo jedne podmornice koja priđe Novoj Zemlji.
6. Neće biti nikakvog «perioda pretnje». U SAD će do 2010. godine biti postignuta stalna mobilizacija. Nikakve kopnene operacije. Nikakvog prethodnog razvijanja grupacija. Plan udara bez roka, bez konkretnog datuma, u bilo kom trenutku.
7. Jedinstveni sistem vazdušne kontrole je posle raspada SSSR prestao da postoji. Danas nad teritorijom Rusije postoje zone koje ne kontrolišu radarske stanice, a koje po veličini premašuju teritoriju Francuske.
8. Amerika i dalje Rusiju smatra za svog glavnog protivnika i ne namerava da se te doktrine odrekne. Amerika sebi ne može dozvoliti rizik preporoda Rusije, ali ona nije u stanju da bez direktne agresije potpuno uništi Rusiju.
9. Rusku raketu koja se probije u svemir čekaće sistem američkih satelita – lovaca balističkih bojevih glava... Čak i ako se ta prepreka prođe, bojevu glavu će uništiti protivrakete PRO (protivraketne odbrane) smeštene na kopnu i moru.
Članak Krasiljnikova je ugledao svet 2003. godine, u vreme početka rata u Iraku.
Osnovne teze koje su u knjigi iѕnesene .
1. 2010. godina će se vremenski poklopiti s najnižim stanjem atomskog štita Rusije.
2. Do 2010-2012. g. naš potencijal će se smanjiti 600 puta u poređenju sa 1991. godinom i postaće uporediv s atomskim potencijalom Kine.
3. SAD će 2010. godine biti u mogućnosti da izvedu iznenadni udar sa podmornica, brodova i nevidljivih aviona B-2 (ne ulazeći u zonu dejstva naše PVO), pokretnih raketnih sistema s teritorije zemalja – odnedavno članica bloka NATO, desetinama hiljada «krilatih» raketa dometa četiri-pet hiljada kilometara. Nekoliko stotina takvih raketa s atomskim bojevim glavama male snage i dubokog prodiranja garantovano će, s petostrukom rezervom, uništiti stotinu podzemnih lansernih rampi sa raketama «Topolj» (topola) i komandna mesta.
4. Do 2010. godine u moru će se u najboljem slučaju nalaziti jedna ruska podmornica-strateg (od 2-3 «upotrebljive») koju će od samog gata pratiti desetina bešumnih podmornica SAD «Sivulf» plus sistem ranog otkrivanja.
5. Strateška avijacija će biti uništena na svojim aerodromima već tokom prvog sata operacije. Čak i u slučaju raspršenog razmeštanja strateške avijacije, svi aerodromi mogu biti razoreni «krilatim» raketama s atomskim bojevim glavama male snage sa samo jedne podmornice koja priđe Novoj Zemlji.
6. Neće biti nikakvog «perioda pretnje». U SAD će do 2010. godine biti postignuta stalna mobilizacija. Nikakve kopnene operacije. Nikakvog prethodnog razvijanja grupacija. Plan udara bez roka, bez konkretnog datuma, u bilo kom trenutku.
7. Jedinstveni sistem vazdušne kontrole je posle raspada SSSR prestao da postoji. Danas nad teritorijom Rusije postoje zone koje ne kontrolišu radarske stanice, a koje po veličini premašuju teritoriju Francuske.
8. Amerika i dalje Rusiju smatra za svog glavnog protivnika i ne namerava da se te doktrine odrekne. Amerika sebi ne može dozvoliti rizik preporoda Rusije, ali ona nije u stanju da bez direktne agresije potpuno uništi Rusiju.
9. Rusku raketu koja se probije u svemir čekaće sistem američkih satelita – lovaca balističkih bojevih glava... Čak i ako se ta prepreka prođe, bojevu glavu će uništiti protivrakete PRO (protivraketne odbrane) smeštene na kopnu i moru.
Članak Krasiljnikova je ugledao svet 2003. godine, u vreme početka rata u Iraku.
ma nema frke za Rusiju... clanak je pisan 2003. prije no (ili neposredno nakon) sto se USA zapetljala u Irak... nitko tada nije mogao predvidjet da ce se ta kaznena ekspedicija pretvorit u toliku katastrofu, financijsku, vojnu i moralnu... ne mogu unistit ni tih par tisuca talibana u Afganistanu, pa kako bi se tek usudili na Ruse? Nisu Rusi bespomocna Srbija ili Irak...
eno vec par mjeseci traje hladni rat izmedju Rusije i USA oko raketnih baza i radara USA koji bi trebali biti postavljeni u Ceskoj i Poljskoj i koji su "usmjereni protiv iranske prijetnje" , a zapravo bi sluzili kao predzidje prema Rusiji i pratili njene aktivnosti... i sad se tu natezu, prijete jedni drugima, salje diplomatske note, masa se fanatizira itd... inace, te anti-rakete uopce nisu pouzdane, to je sustav koji se testira vec 20 godina i koji je jos na vrlo klimavim nogama i koji tesko da bi zaustavio dvije rakete iz Irana, a kamoli pljusak od 150 odjednom iz Rusije... i sad, usred natezanja i pregovora, Rusi su iz cistog mira prije desetak dana lansirali jednu novu varijentu rakete, koja je vec godinama Amerima nocna mora... Ameri to lansiranje nisu posteno ni skuzili, a kamoli da bi je jednog dana uhvatili i unistili prije no sto padne na cilj... tek toliko, da vide da im ne mogu nista... radi se o raketama Topolj
a ovo je fascinantno http://www.youtube.com/watch?v=QIzXI-mlJjs&mode=related&search=
natovare je na kamion i deri
[uredio simon - 06. lipnja 2007. u 09:49]
TEMA DANA: Miris novog hladnog rata
Američka oholost i Putinove pretnje
Miroslav Lazanski
[objavljeno: 06.06.2007.]
Američka oholost i Putinove pretnje
Američka nuklearna podmornica klse "ohajo" i Ruska nuklearna podmornica klase "akula" |
Tokom prvog hladnog rata, mir je čuvala doktrina „zagarantovanog uzajamnog uništenja”, što je, zapravo, značilo da svaka strana ima snage i uslove neophodne da se sačuva sposobnost razornog uzvratnog udara, čime se ona suprotna strana odvraća od prvog nuklearnog udara. Sporazum o antibalističkim raketama ABM iz 1972. godine i sporazumi START-1 iz 1992. godine i START-2 iz 1993. godine koji ograničavaju strateške nuklearne snage predstavljali su podršku ovoj doktrini i osnovu za okončanje trke u nuklearnom naoružanju i jačanje strateške stabilnosti.
No, u decembru 2001. godine administracija predsednika Džordža Buša unilateralno je proglasila da je doktrina „zagarantovanog uzajamnog uništenja” zastarela i odlučila je da se SAD jednostrano povuku iz sporazuma o antibalističkim raketama ABM. Vašington je tada promovisao i novu nuklearnu doktrinu „unilateralnog zagarantovanog uništenja” pri čemu je prva meta Rusija, a druga Kina. SAD su dakle odustale od nuklearnog udara odmazde ističući pravo na prvi ofanzivni nuklearni napad pri čemu je došlo i do zastoja u formalnom procesu smanjivanja američkog strateškog naoružanja i američkog odbijanja da se poboljša Konvencija o biološkom oružju. SAD su nastavile sa proizvodnjom novih nuklearnih oružja, sa podzemnim nuklearnim probama istovremeno šireći i listu zemalja potencijalnih meta.
Rusija je nekoliko puta sa najvišeg državnog vrha upozoravala SAD da taj proces američkog kršenja ili odustajanja od potpisanih sporazuma u oblasti razoružanja neće moći još dugo da ostane bez ruskog odgovora. Prvo je predsednik Putin najavio ruski moratorij na sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi CFE iz jula 1992. godine da bi sada sa probama novih interkontinentalnih raketa tipa „topolj-M” sa višestruko nezavisno usmerenim bojevim glavama Rusija odgovorila na američko odustajanje od sporazuma o ABM, ali praktično i ugasila sporazum START-2 koji je ruska Duma ratifikovala u aprilu 2000. godine čime je bio otvoren i put ka sporazumu START-3. Krajnji cilj je bio da se broj strateških nuklearnih bojevih glava na obe strane svede na po 1.500 umesto sadašnjih 3.000 do 3.500, koliko je dozvoljeno po sporazumu START-2.
Sporazumi START-1 i START-2 smanjili su količinu strateškog nuklearnog oružja, ali ga, naravno, nisu i eliminisali. Dok je sporazum o raketama srednjeg dometa od 500 do 5.500 km, dakle sporazum INF iz decembra 1987. godine pokrivao samo jednu veliku sovjetsku raketu SS-20, američki „peršing-2” i samo jednu američku krstareću raketu, sporazumi START-1 i START-2 obuhvatali su čak sedam sovjetskih interkontinentalnih balističkih raketa, šest interkontinentalnih projektila koji se lansiraju sa podmornica i tri rakete koje se lansiraju sa bombardera. Dok je ugovor INF postavio samo jedno kvantitativno ograničenje: nula, odnosno limit koji je najlakše verifikovati, kod sporazuma START-1 i START-2 problemi verifikacije bili su mnogo teži. Nove pokretne rakete teže je pratiti nego rakete u fiksiranim silosima. Čak i ti silosi predstavljaju danas veći problem nego pre, jer se rakete sada skladište u prenosnim kanistrima pa se silosi mogu brzo ponovo napuniti, što opet znači da staro pravilo da jedan silos odgovara jednoj raketi više ne važi. Nove metode testova simulacije omogućavaju da se instaliraju projektili sa više bojevih glava nego što su nosili za vreme probnog leta, što verifikaciji i prebrojavanju stvara dodatne teškoće. Da bi se sporazumi START-1 i START-2 proverili samo na sovjetskoj, odnosno sada na ruskoj strani, Amerikancima bi bilo potrebno nekoliko hiljada inspektora koji bi stalno obilazili oko 1.800 ruskih objekata. Metoda povremenog otvaranja silosa na jednoj i na drugoj strani da bi sateliti iz svemira izbrojali rakete nije se pokazala kao adekvatna brzim promenama tehnologije.
I kao kruna svih nesporazuma u vezi sa strateškim sporazumima o nuklearno-raketnom razoružanju SAD i Rusije došla je američka odluka da se delovi raketnog sistema „Rata zvezda” postave u Poljskoj i Češkoj, iako recipročna ranjivost teritorija SAD i Rusije koju garantuje ugovor o ABM iz 1972. isključuje evropski kontinent iz sfere nuklearnog odvraćanja i omogućava Evropi da nastavi kontrolu naoružanja. Taj američki unilateralni potez pružio je Moskvi priliku da se prikaže kao branilac stabilnog strateškog odvraćanja, a Amerika je optužena da potkopava mir u Evropi. U suštini jedna unutarpolitička odluka Vašingtona, jer pitanje „Rata zvezda” jeste i pitanje na kojem se razlikuju vojni programi republikanaca i demokrata i to će sigurno biti i jedno od vrlo važnih pitanja predsedničke kampanje na predstojećim izborima u SAD. Amerika postaje sve više zaokupljena svojom bezbednošću, dok Evropljani ostaju ranjivi i u odnosu na Ruse i u odnosu na neke druge opasnosti sa daljih prostora. Evropski strahovi sve su veći, jer Rusija sve evropske ciljeve može da pokrije i sistemima dugog dometa, tako da joj nije potrebna izgradnja novih projektila za novi američki ABM u Poljskoj i Češkoj.
Ako je Vašington odlučio da dugogodišnju politiku nuklearnog odvraćanja konačno zameni raketnom odbranom iz sistema SDI, ili „Rata zvezda”, ova strategijska revolucija ne može da se uspešno i bezopasno izvrši samo za Amerikance. Ona mora da ima sveobuhvatnu osnovu i karakter, kako za SAD, tako i za Evropu uključujući naravno i Rusiju.
Bez toga, mi sigurno ulazimo u drugi „hladni rat”.
-------------------------------------------------------------------------
Prvo „zahlađenje”
Ako je jedan događaj doprineo atmosferi i ciljevima prvog „hladnog rata” u Evropi, bila je to nesumnjivo Staljinova blokada zapadnih sektora Berlina 1948. godine i zapadni vazdušni most koji je to pobedio. A upravo ta sovjetska opasnost predstavljala je više od 40 godina i dobrodošlo obrazloženje za postojanje NATO-a. Onda je došao pad Berlinskog zida, raspad Varšavskog ugovora i SSSR-a i crvena zastava na Kremlju spuštena je 25. decembra 1991. godine, pet dana pre proslave 96. godišnjice Sovjetskog Saveza.
Mirovne dividende Mihaila Gorbačova nasledio je i nastavio Boris Jeljcin. Prvi predsednik Rusije voleo je da se grli i ljubi, da od svega pravi pozorište, njegov naslednik Vladimir Putin daleko je uzdržaniji: snažno rukovanje, ograničeni kontakti sa novinarima i nezvanične radne večere. No, sada, pred sastanak lidera G-8 Vladimir Putin je krenuo u pravu medijsku ofanzivu dajući intervjue najvećim medijskim kućama na Zapadu objašnjavajući ne samo problem Kosmeta već i rusko protivljenje američkom planu postavljanja dela antiraketnog štita u Evropi. Nekoliko meseci ranije niko nije mogao ni da pretpostavi da će sastanak G-8 proteći u razmimoilaženjima oko ta dva pitanja.
Miroslav Lazanski
[objavljeno: 06.06.2007.]
džon vejn je napisao/la:
e, bio sam banovan zbog pescadora, on me navuko da pricamo o autu, spamamo, i to je prelilo adminovu casu strpljenja.... e sad, u tom periodu, svoj forum time sam moro ispunit drukcije....
pratio sam jedan drugi forum, uglavnom, topic, usa vs iran i usa vs sjeverna koreja, vojnicki gledano, ko je jaci.....
evo par postova od jednog lika.....
"Regularna američka vojska ima 507 082 vojnika, sjevernokorejska 930 000.
Američke rezerve su 800 000, sjervernokorejske 6 000 000."
"Sjeverna Koreja ima najveće specijalne snage na svijetu: 60 000.
Samo oni su dovoljni da naprave velik nered u američkim redovima."
"U takvom frontalnom sukobu, s obzirom na vojne kapacitete, SAD bi popušio od Kine, Indije, Irana ili Sj. Koreje."
"Napominjem, i Sjeverna Koreja ima nuklearke.
Znači kanal od Tihog mora do Atlantika bi se zvao Prolaz Kim Jong Ila."
i ine zanimljive tvrdnje.....
ja, kao realan promatrac sa strane smatram da bi ameri unistili sjevernu koreju za 3 dana, vojno...a indirektnim putem za 2 godine, ako bi im zatrovali zemlju i vodu, samo malcice....
sta vi mislite o ovome?
kauboj, mile, sijetl, karakala, chika nyc....
ako se javi ko iz koreje, mozemo sa 33.3postotnom sigurnoscu reci da je to kim jong il, jer jos nisu instalirali 4. prikljucak za internet...
Vidi cijeli citat
Dzone,
nemam stvarno pojma o tome samo se nadam da toga nikad nece doci.
“Kam hit this tight end SO HARD, I swear I saw that TE’s soul leave Qwest Field right on that 35 yard line.”
Paris Hilton izašla iz zatvora posle tri dana
Autor: Beta | 07.06.2007 - 17:51
Američka starleta Paris Hilton puštena je jutros iz Okružnog zatvora u Los Anđelesu posle tri od 23 dana, koliko je trebalo da ostane iza rešetaka, saopštila je policija.Ipak, bogata naslednica biće u kućnom pritvoru i 40 dana će na nožnom članku nositi elektronski uređaj za praćenje, rekao je predstavnik za štampu losanđeleske policije Stiv Vitmor (Steve Whitmore).
Odluka o puštanju Paris Hilton (26) iz zatvora doneta je zbog njenog zdravstvenog stanja, dodao je Vitmor.
Američka starleta otišla je u nedelju uveče na služenje 23-dnevne kazne, na koju je osuđena zbog kršenja uslovne slobode, u Okružni zatvor u losanđeleskom predgrađu Linvud.
Paris Hilton uhapšena je u septembru zbog vožnje pod uticajem alkohola, a u januaru je priznala krivicu za taj prekršaj. Osuđena je na trogodišnju uslovnu kaznu i oduzeta joj je vozačka dozvola.
Uprkos tome, bogata naslednica u februaru je zaustavljena za volanom automobila, zbog prekoračenja brzine i ugašenih farova. Potom je, 4. maja, osuđena na 45 dana zatvora. Kazna joj je zatim smanjena na 23 dana zatvora, odležala je tri.
Znaci li to da ce i Generala Tolimira pustiti kuci jer ima rak??
Ma znam, glupo poredjenje. I ja bi pre naguzio Paris
- Najnovije
- Najčitanije
Torrente zaključio sjajan dan svojim drugim pogotkom
17 min•Nogomet
Bologna nije izdržala s igračem manje, Pašalić s Atalantom do boda
17 min•Nogomet
Torrente iz drugog pokušaja do prvijenca u dresu Dinama
22 min•Nogomet
Lokosi nakratko vratili nadu pogotkom Luke Vrbančića
31 min•Nogomet
Ademi nakon inteligentne reakcije Petkovića zabija iz drugog pokušaja
41 min•Nogomet
Zrinjski slavio u gradskom derbiju, jedan gol odlučio pobjednika
41 min•Nogomet
Potez dana! Fantastičan pogodak Brune Petkovića iz slobodnog udarca!
51 min•Nogomet
Bjelica vraća Dinamo na stare staze, dobar nastup i uvjerljiva pobjeda protiv Lokosa
1 sat•Nogomet
Sjajna utakmica Ante Budimira i dva pogotka u pobjedi protiv Barcelone!
2 sata•Nogomet
Kronologija: Dinamo napunio mrežu Lokomotive i pokazao pravo lice
4 sata•Nogomet
Gvardiol sjajnom varkom i realizacijom doveo City u vodstvo, Newcastle iz penala do boda
9 sati•Nogomet
Bjelica: 'Moj Dinamo će tražiti pobjedu u svakoj utakmici, a Petković će opet biti na željenoj razini'
1 dan•Nogomet
Budimir i Osasuna u misiji zaustavljanja sjajnog Barceloninog niza
10 sati•Nogomet
Zrinjski slavio u gradskom derbiju, jedan gol odlučio pobjednika
41 min•Nogomet
Dva gola Frigana i asistencija Vuškovića u pobjedi kod Lekinog Standarda
3 sata•Nogomet