Protiv Francuza - prvi poraz u Zagrebu u povijesti

Jučerašnji ogled Hrvatske i Francuske neće ostati zapamćen samo po impresivnoj igri svjetskih prvaka, još jednom dokazu da je hrvatska metropola zasićena sportskim događajima, novim zvižducima našim igračima i oproštaju Dražena Ladića, već po još jednom kuriozitetu. Poraz od Francuza bio je prvi poraz naše A selekcije na maksimirskom stadionu, u desetgodišnjoj povijesti hrvatske nogometne reprezentacije. Na “službenom” stadionu hrvatske reprezentacije, “vatreni” su odigrali 19 utakmica, prije jučerašnje, i postigli čak 14 pobjeda, uz 5 remija. Bod su nosili samo Argentina, Grčka, Italija, Jugoslavija i Njemačka, a pobjedom će se, od jučer, moći pohvaliti samo “tricolori”.

Inače, hrvatskoj reprezentaciji bio je ovo ukupno treći domaći poraz iz 32 utakmice na hrvatskim stadionima. Prije Francuza, uzdignutih su ruku naše stadione napuštali Slovaci (1:2, zanimljiv je datum, 29. svibnja 1998.) i Danci (0:1, 10. veljače 1999.). Od 32 utakmice, čak njih 20 je odigrano u Zagrebu, 5 u Splitu (bez pobjede naših, 4 remija i jedan poraz), 3 u Rijeci (sve tri pobjede), 2 u Osijeku (obje pobjede), te po jedna u Varaždinu (pobjeda) i Puli (poraz).

Jučerašnji ambijent, gdje je svjetske prvake dočekalo tek oko desetak tisuća gledatelja (ako ćemo biti optimisltični), i ponašanje gledateljstva, kako u Zagrebu, tako i u Splitu protiv Španjolaca, mogao bi konačno biti dobar razlog da HNS-ovci “progledaju”. Hrvatska reprezentacija nije privilegija samo metropole, ili barem u teoriji - ne bi smjela biti. Zar nije očigledno da će reprezentacija, nastavi li se s ovakvim ambijentom i okruženjem, izgubiti sav smisao i svu draž i da je veliki dio države više neće ni doživljavati kao svoju. Sjetimo se Francuza iz Vittela, koji su navijali za našu reprezentaciju na SP-u, jer, kako su govorili, ”svoju francusku reprezentaciju vide samo na televiziji i o njoj čitaju u novinama...