"U Savezu nema sukoba interesa!"

Pojavom Danka Radića na čelu HKS-a kao i dijela aktivnih sudaca na određenim pozicijama, krenula je fama kako suci vladaju hrvatskom košarkom. U HKS-u se s tim neće složiti, a kako to nije točno i kako suci tu nisu u sukobu interesa, argumentirao nam je glavni tajnik HKS-a Željko Drakšić.

"Kroz sve akte i sva tijela HKS-a, može se provjeriti kako to nije istina. Na službenim Internet stranicama Saveza možete pročitati kakav je sastav tijela HKS-a, a tu mislim na Sabor, Upravni odbor, Stegovni sud… Na prošloj sjednici na kojoj je bio nazočan 81 predstavnik iz svih županija i grada Zagreba ukupno je participiralo osam aktivnih sudaca, dakle niti deset posto. Od 21 županije niti jedan sudac nije predsjednik županijskog saveza, a samo trojica aktivnih sudaca nalaze se u funkciji glavnog tajnika i kao takvi oni samo sprovode odluke odbora saveza ili drugih. Dalje, od aktivnih sudaca u Savezu imamo jednog povjerenika natjecanja za A-1 ligu košarkašica i jednog suca koji je voditelj marketinga u Savezu - Srđan Dožai."

Glavni tajnik nam je slikovito objasnio zašto zaposlenje Srđana Dožaija ne može biti sukob interes niti nešto protiv pravilnika.

"Ako završite ekonomski fakultet, smjer marketing, obrazovali ste se za stručnjaka u marketingu i trebate početi raditi. Gdje vi možete raditi? Da li u Ini, Siemensu ili negdje drugdje? Ne, vaš gazda je možda član upravnog odbora Cibone ili Dinama i to je onda sukob interesa jer sudiš utakmicu u kojoj klub tvog gazde, tj. Nadređenog, ima izravni interes! On može i najpoželjnije je da takav obrazovan čovjek radi u Savezu gdje skrbi o nacionalnim selekcijama kojima nikada ne sudi! Nije naša izmišljotina da su suci među zaposlenicima u Savezu, to je praksa u većini saveza."

Kako to nije hrvatska izmišljotina, Drakšić je potkrijepio primjerima iz nekolika saveza kao i čelne svjetske košarkaške kuće Fibe.

"Predsjednik Fibe ili glavni tajnik Nar Zanolin i Patrick Baumann su bivši suci, današnji aktivni sudac u Sloveniji Iztok Rems je glavni tajnik saveza što je visoka funkcija, u Njemačkoj je glavni tajnik bivši sudac Peter Klingbiel, u Poljskoj Janusz Piewcewicz, u Mađarskoj Ivan Bodrogvary, u Bugarskoj Ivan Cenov i da sad ne nabrajam, ima more takvih primjera. Pa i u glavnoj Fibi su i Bora Stanković i Lubomir Kotleba, ne govorim ja ovo samo da obranim suce već da dokažem kako to nije nikakav sukob interesa, da asocijacije to već imaju u svom sklopu i da to nije naša izmišljotina".

Na koji način su hrvatski suci aktivni u Savezu i koja je njihova uloga?

"Oni u Savezu djeluju kroz svoje baze, dakle županijske saveze, a i u Saboru HKS-a je i Udruga hrvatskih košarkaških sudaca kao što ima Udruga zdravstvenih djelatnika, Udruga trenera i uredno participiraju u radu Sabora. Još jedan primjer. Da ste vi predsjednik košarkaškog saveza i dopodne imate sjednicu, a navečer utakmicu. Dopodne zabranite sucu participiranje u radu skupštine ili sabora jer mu ne vjerujete, smatrate da je to sukob interesa ili što već, a onda mu navečer povjerite suđenje odlučujuće finalne utakmice gdje on direktno odlučuje o regularnosti natjecanja za koje ste vi zaduženi. Ne bi li to bio apsurd da mu malo vjerujete, a malo ne? Da je to takav problem, pa već bi ranije mnoge zemlje, od kojih smo mi i prepisivali Zakon o sportu, to iskorijenile i zabranile."

Na koji način se biraju predstavnici u Sabor i tijela Saveza?

"Imamo preslikan delegatski sustav od Fibe, naše krovne organizacije, kao i Hrvatskog olimpijskog odbora. Svaki županijski savez ima jednog predstavnika plus na svakih pet klubova u županijskom savezu još po jednog. Ako u županijskom savezu imate pet klubova registrirano, u Saboru ćete imati dakle dva predstavnika. Da li će to biti trener, sudac, delegat, gospodarstvenik, to je nevažno, to oni sami biraju. Predsjednika HKS-a i članove Upravnog odbora bira Sabor HKS-a, a Upravni odbor ima dalje svoje ingerencije."

Kakav je stav HKS-a po pitanju jedinstvene lige, dakle da se igra prvenstvo Hrvatske s klubovima koji participiraju i u NLB ligi izuzev Cibone koja logično ne može imati tri utakmice tjedno zbog Europe?

"Mi smo kao i svi ostali savezi suglasni da klubovi organiziraju svoju Udrugu, tj. tijelo, kroz koje bi artikulirali svoje zahtjeve prema Savezu koji je taj što usvaja propozicije natjecanja, sustav natjecanja itd. Još prošle godine smo podržavali takav sustav natjecanja s igranjem svih klubova, međutim prošle godine u lipnju bio je u proceduri Zakon o sportu i tražili smo od klubova da konsenzusom kažu kakvu ligu žele imati. Međutim dogovora nije bilo, dva su kluba bila protiv, dva suzdržana i ostavili smo postojeći sustav. U međuvremenu je jedan klub odustao i imali smo ligu od 13 klubova. Savez je imao ideju da se toj ligi van konkurencije priključi juniorska reprezentacija do 18 godina, ali to baš i nije bilo jednostavno i od toga se odustalo."

Upravo Francuzi imaju sjajan način izobrazbe mladih košarkaša koji dobar dio vremena provode u svojevrsnom internatu. Da li postoji mogućnost da se to i kod nas provede u praksi te da nastupaju van konkurencije u nekoj ligi?

"Stvar je materijalnog dijela dakle financija, te klubova. Ti igrači nisu vezani ugovorima uz Savez već uz klubove. Dakle mi bi trebali dobiti i dozvolu klubova da im uzmemo te igrače i dovedemo ih u Zagreb gdje bi imali trenere i svu potrebnu logistiku. Obzirom da su ljeti i mlada prvenstva Europe, igrači su pred natjecanje i tijekom natjecanja po 60 dana u reprezentaciji što i nije malo. Obzirom da govorimo o juniorskom uzrastu, moramo imati i dozvolu roditelja jer moramo i obrazovati te mlade ljude jer su to još uvijek školarci nad kojima morate imati potpunu skrb."

Da li je Savez već uskladio svoje djelovanje s novim Zakonom o sportu?

"Novi Zakon o sportu više se tiče klubova jer prema njemu klubovi odlučuju o svom statusu, da li će biti amaterski ili profesionalni. Zakon je napisan za klubove, a ne za saveze, mi nismo ti koji možemo klubovima naređivati o njihovom statusu, mi ih možemo samo podržati. Nije niti obavezno da u profesionalnoj prvoj ligi nastupaju samo profesionalni klubovi, postoje odredbe prema kojima mogu igrati i amaterski klubovi. A što se tiče ovog manjeg dijela Zakona koji se odnosi na rad saveza, mi to već u velikoj većini primjenjujemo."

Hrvatska je u Europi jedinstvena po tome što među jačima košarkaškim zemljama ima samo jednog predstavnika u Europi. Zbog čega klubovi odbijaju igranje u Europi i da li ih se može na to prisiliti?

"Ne, nema nikakve prisile. Svaki klub sam donosi odluku da li želi igrati u onom europskom natjecanju koje je izborio, autonomno, bez Saveza. Shodno svojim sportskim ambicijama i materijalnoj situaciji klubovi participiraju u Europi. Mi ne možemo nikog spriječiti niti natjerati, jedino kontroliramo da u Europu uđu oni klubovi koji su to zaslužili svojim plasmanom u prvenstvu. Tako je Cibona izborila jedno mjesto od strane Uleba u Euroligi, kroz tri godine uspjeli smo se izboriti da to ne bude Cibona već najbolje rangirani klub, pokazalo se opet da je to Cibona, iako nismo baš presretni s takvim trogodišnjim sustavom izboru. No to nam je nametnuto od jačih instanci, borimo se da pojačamo svoju ulogu u tome i nadamo se da ćemo uspjeti".

U rujnu nas očekuje Europsko prvenstvo u Španjolskoj. Da li su obavljene sve pripremne radnje da reprezentacija u miru odradi pripreme i poluči dobar rezultat?

"Pripreme su gotove. Već sve znamo, kad se igra, s kim se igra, rezervirane su avionske karte, sve je već napravljeno. Moram još napomenuti da Savez ima 13 zaposlenih ljudi koji u svakom segmentu skrbe o 12 selekcija što muških što ženskih koje su prošle godine ukupno odradile 720 dana priprema. Sve je bilo riješeno od natjecanja, smještaja, putovanja, hrane, osiguranja, a tako će biti i u budućnosti. Za primjer u Italiji taj posao radi 107 ljudi, u Francuskoj i Španjolskoj osamdesetak, Njemačkoj preko 50… Ove godine ostvarit ćemo veliki uspjeh jer ćemo na seniorskom Europskom prvenstvu imati i mušku i žensku reprezentaciju s čim se malo koji savez može pohvaliti. Svi su bili i bit će u maksimalno dobrim uvjetima na pripremama i kasnije, za to su osigurana financijska sredstva i upravo za to je Savez zadužen."

Ženska košarka se smatra u Hrvatskoj dosta zapostavljenom. Koliko Savez skrbi o ženskoj košarci i da li je ona zapostavljena?

"Sigurno da je najveći naglasak na muškoj seniorskoj reprezentaciji. Sve sponzore koje dobijete, dobijete na ime muške seniorske reprezentacije. No ako jednu kadetkinju šaljete npr. u Portugal na Europsko prvenstvo, njezina avionska karta košta jednako koliko bi koštala i za Giričeka. Što se tiče smještaja kao i ostalih stvari, sve je isto kao i s muškim reprezentacijama. Zna se povremeno dogoditi da je više selekcija u pogonu i normalno ako je tu muška seniorska selekcija da se njoj pridonosi više pozornosti. To moramo priznati, lagali bi kad bi rekli da je drugačije. No to ne znači da ovim drugima nešto nedostaje."