Zimski sportovi

Čudo na ledu

Antonija Pavlić • petak, 05.02.2010.
Čudo na ledu

Sportnet.hr vam predstavlja trinaeste ZOI, koje su se po drugi puta u američkom Lake Placidu održale od 13. - 24. veljače 1980. godine.

13. ZOI - Lake Placid 1980. (13. - 24. veljače)

Domaćin: Lake Placid, SAD; 13. - 24. veljače

Brojčano stanje: 37 država; 1072 sportaša (840 sportaša i 232 sportašice)

Ostalo osoblje: 6,703 volontera

Sportovi: 6 sportova, 38 discipline

Zakletva sportaša: Eric Heiden, SAD, brzo klizanje

Sudačka zakletva: Terry McDermott, brzo klizanje

Olimpijska vatra: Dr. Charles Morgan Kerr

Igre otvorio: potpredsjednik Walter Mondale: stadion Lake Placid Equestrian

Popis sportova: alpsko skijanje, biatlon, bob dvosjed, bob četverosjed, umjetničko klizanje, hokej na ledu, brzo klizanje, nordijski sportovi (skijaško trčanje, nordijska kombinacija, skijaški skokovi)

Države sudionice: Andora, Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Bugarska, Kanda, Kina, Kostarika, Cipar, Čehoslovačka, Finska, Francuska, Zapadna Njemačka, Istočna Njemačka, Velika Britanija, Grčka, Mađarska, Italija, Japan, Južna Koreja, Libanon, Lihtenštajn, Mongolija, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Rumunjska, SSSR, Španjolska, Švedska, Švicarska, SAD, Jugoslavija

Trinaeste Zimske olimpijske igre po drugi puta održane su u Lake Placidu, malom gradiću na sjeveru Savezne države New York. Međutim, organizacija nikako nije bila na visini ovako velikog događaja, potpuno suprotno Igrama 1932. godine. Kritičari su Amerikancima uglavnom spočitavali lošu organizaciju transporta - gledatelji su, primjerice, satima morali čekati na prijevoz do sportskih arena; natjecatelji su se tužili na loš smještaj u olimpijskom selu (čiji je jedan dio kasnije pretvoren u zatvor), a i mnogo je ulaznica ostalo neprodano, budući da se veći kontingent mogao nabaviti unutar samih dvorana i borilišta (što znači da su ih mogli kupiti samo oni koji su ih - već imali).

Po prvi puta nakon niza godina u olimpijsku se obitelj vratila Kina. Međunarodni je olimpijski odbor konačno onemogućio participaciju Tajvanu, odnosno Kineskom Tajpehu, što je rezultiralo brzim vraćanjem sportaša ove azijske velesile pod olimpijski stijeg. Najveća tehnološka novina na Igrama zbila se u natjecanjima alpskog skijanja - organizatori su po prvi puta za dotjerivanje i stvaranje podloge koristili umjetni snijeg.

Skijaško trčanje obilježili su predstavnici SSSR-a i DDR-a, ali i najuzbudljivija utrka u povijesti ovoga sporta. Sovjeti su pokupili šest zlatnih medalja, a DDR-ovci četiri, dok je čast Skandinavaca - nekoć apsolutnih vladara ove discipline - spasio tek Šveđanin Thomas Wassberg. Wassberg je u spomenutoj utrci na 15 km za samo stotinku sekunde nadvladao napore Finca Juhe Mieta, što je organizatore nagnalo da u budućim natjecanjima vrijeme trkača mjere još preciznije.

Sovjetski biatlonac Aleksandr Tikhonov osvojio je četvrtu uzastopnu zlatnu olimpijsku medalju, a zanimljiv podatak vezan uz tu činjenicu je što je sve postigao u štafetnim natjecanjima. Najuspješniji je trkač na skijama s tri zlata bio Nikolaj Zimjatov, a uz rame mu je stao DDR-ovac Ulrich Wechlig, koji je treći puta za redom osvojio natjecanje nordijske kombinacije. Isto je u konkurenciji parova u umjetničkom klizanju pošlo za rukom Irini Rodninovoj.

No prava zvijezda Igara ipak je bio fantastični brzi klizač Eric Heiden. "Amerikanac u žutom trikou", kako su ga zvali, uvjerljivo je slavio u svih pet utrka - od 500 do 10.000 metara, postavivši rekord u broju pojedinačnih pobjeda na jednim Igrama, koji će teško netko u bližoj budućnosti dostići. Uz to je i u svakoj utrci ostvario ili olimpijski ili svjetski rekord.

TABLICA MEDALJA

RBDržavaGSBTOT
1Istočna Njemačka97723
2SSSR106622
3SAD64212
4Norveška13610
5Finska1539
6Austrija3227
7Zapadna Njemačka0235
8Švicarska1135
9Lihtenštajn2204
10Nizozemska1214
11Švedska3014
12Kanada0112
13Italija0202
14Bugarska0011
15Čehoslovačka0011
16Francuska0011
17Ujedinjeno Kraljevstvo1001
18Mađarska0101
19Japan0101

Zaljubljenici u alpsko skijanje s uzbuđenjem su iščekivali Igre, nestrpljivo želeći vidjeti hoće li velika Austrijanka, najveća skijašica svih vremena, konačno ostvariti san i osvojiti zlatnu olimpijsku medalju. Annemarie Moser-Pröll samo se za Lake Placid vratila iz mirovine, te onemogućila lihtenštajnskoj skijašici Hanni Weizel da dostigne Tonija Sailera i Killyja i upiše pobjede u sve tri discipline. Zlata se domogla "tek" u veleslalomu i slalomu, postavši odličnicom najmanje zemlje koja u riznici brižno čuva olimpijsko zlato.

Švedski tehničar Ingemar Stennmark, koji će se 1986. godine umiroviti s nevjerojatnih 86 pobjeda u Svjetskome kupu, osvojio je u Lake Placidu jedine dvije olimpijske medalje u karijeri. Samozatajni kralj skijaške tehnike nije niti pomišljao na trostruko slavlje - u spustu se oprobao tek jednom i tom prilikom gotovo poginuo, koncentrirajući se poslije toga na potpuno usavršavanje vijuganja među veleslalomskim i slalomskim štapovima.

Dugogodišnji vladar skijaških skokova Austrijanac Toni Innauer konačno je uspio sve napore i treninge konkretizirati olimpijskim zlatom. Na proteklim je Igrama uspio osvojiti tek srebro na 90-metarskoj skakaonici, no ovoga je puta apsolutno dominirao i na manjoj skakaonici potpuno ponizio svoje suparnike. Na koncu je slavio s punih 17 bodova prednosti pred drugoplasiranima Deckertom i Yagiem - pretvoreno u metre to bi značilo čak 8-9 metara.

U zemlji koja je svijetu podarila Dicka Buttona i Sonju Heinie, te još sijaset vrhunskih klizača na ledu, natjecanja u umjetničkom klizanju očekivano su bila jedna od najgledanijih. No sportaši i nisu u potpunosti opravdali ogroman interes i podršku s tribina. U ženskoj konkurenciji, s ne odveć impresivnim nastupom, slavila je Anett Potzch, dok je kod klizača u nešto uzbudljivijoj borbi trijumfirao Britanac Robin Cousins. Nadoknadila je to, zato, već spomenuta Irina Rodnina u paru sa suprugom Aleksandrom Zajcevim u konkurenciji parova, okončavši svoj olimpijski put napose savršenim nastupom i trećom redanom zlatnom kolajnom.

Kao jedan od glavnih događaja Igara označen je pak hokejski turnir. Domaća reprezentacija bila je sastavljena uglavnom od studenata, prosječno starih 22 godine, no samouvjereni mladići uporno su i dva mjeseca prije Igara tvrdili kako su spremni okončati rusku dominaciju u ovome sportu. U prilog im, ipak, nije išla pripremna utakmica protiv Sovjeta neposredno prije Igara, u kojoj su teško poraženi s 10:3. No nacionalni naboj proradio je u Amerikancima odmah po početku, i na putu do zlata u spektakularnoj utakmici su s 4:3 porazili selekciju SSSR-a, a u finalu i Finsku. Nazvani su "Čudom na ledu", a prema čitavom događaju 2004. godine snimljen je film "Miracle".

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

  • Najnovije
  • Najčitanije

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!
  • irilov05.02.2010. u 11:46
    strasan film s kurtom russellom, svakako gledati...
    irilov